Srpanj 2023. godine započeo je nizom neslavnih toplinskih rekorda za najtoplije dane, pa je već tada bilo jasno kako ćemo doživjeti jedan ekstremni meteorološki i klimatološki mjesec. Sada, kada je on završen, a svi podaci prikupljeni, stručnjaci iz organizacije Copernicus Climate Change Service (C3S) su potvrdili – protekli je mjesec najtopliji ikada zabilježen mjesec u službenim podacima.

Niz neslavnih rekorda

Svi dani srpnja, od 3. pa do kraja mjeseca, bili su topliji od najtoplijeg dosadašnjeg dana, tj. globalno su mjerili više od 16,80°C, zabilježenih 13. kolovoza 2016. godine. Tako je čak 29 dana srpnja postalo ujedno i 29 najtoplijih ikada. Apsolutni je rekord pao 6. srpnja, s prosječnom globalnom temperaturom od 17,08°C. Tijekom prvog i trećeg tjedna srpnja, globalne su temperature premašile onih famoznih 1,5°C iznad predindustrijskog doba, koji se dugoročno smatraju granicom "bez povratka", i ispod koje bi svijet trebao dugoročno ostati, sukladno Pariškom klimatskom sporazumu.

Srpanj 2023. bio je, dakle, 0,72°C topliji od srpanjskog prosjeka za referentno razdoblje 1991.-2020., odnosno 0,33°C topliji od prethodno najtoplijeg srpnja, onoga 2019. godine. Procjenjuje se i da je bio oko 1,5°C topliji od predindustrijskog prosjeka, za koji se uzima referentno razdoblje 1850.-1900. godine. Gledano u prvih 7 mjeseci, 2023. godina je i treća najtoplija godina do danas s 0,43°C iznad prosjeka.

Ovakvom je razvoju događaja pridonijelo nekoliko istodobnih faktora: od nastavka emisija stakleničkih plinova, preko fenomena El Niña, pa do neuobičajeno toplih prosječnih temperatura svjetskih mora i oceana. Svi oni na rekordnim su razinama, pa znanstvenici vjeruju da je njihova kombinacija dovela do toga da su uvjeti na Zemlji neuobičajeno topli, kakvi nisu viđeni u posljednjih 120.000 godina, još od Emejskog međuglacijala, razdoblja prije posljednjeg ledenog doba. Natprosječno visoke temperature mora bilježe se još od travnja.

Natprosječno visoke temperature mora bilježe se još od travnja. Prosječna količina leda na Antarktiku je u srpnju bila 15% niža od prosjeka, i najmanja do sada zabilježena satelitima. Na većem dijelu sjevera i istoka Europe protekli je mjesec bio iznadprosječan i po pitanju oborina te hladniji od prosjeka, što smo iskusili i na našem području. Jug Europe, pak, iskusio je rekordne suše i vrućine, s promjerice 48°C zabilježenih na Sardiniji, 47°C na Siciliji te 46°C u Grčkoj.

"Rekordne temperature dio su trenda drastičnog porasta globalne temperature. Antropogene emisije u konačnici su glavni pokretač ovih rastućih temperatura. Malo je vjerojatno da će srpanjski rekord ove godine ostati izoliran. Naše sezonske prognoze pokazuju da će temperature na kopnu i dalje vjerojatno biti znatno iznad prosjeka", poručio je direktor C3S-a, Carlo Buontempo.

"Ekstremni vremenski uvjeti koji su pogodili milijune ljudi u srpnju nažalost su surova stvarnost klimatskih promjena i daju uvid u budućnost", dodaje Petteri Taalas, glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije.