Pompeji dobili nevidljive solarne panele, a uskoro će stići i u Split
Talijansko neprocjenjivo arheološko nalazište Pompeji dijelom je zadržalo izgled kakav je taj grad imao 79. godine, kada ga je zatrpao vulkan Vezuv. No, modernizacija je zahvatila i to mjesto
Priča o Pompejima, mjestu koje je potpuno zatrpala erupcija vulkana Vezuv 79. godine, intrigantna je i tragična, a nalazište je od neprocjenjive vrijednosti arheolozima. Ono daje izravan uvid u stare rimske gradove otprije dvije tisuće godina, a danas zbog te nevjerojatne priče Pompeje godišnje posjeti više od 3,5 milijuna turista. Oni imaju prilike vidjeti ruševine i prilično očuvane dijelove grada, ali ponegdje su do sada mogli vidjeti i naznake moderne civilizacije – kabele i rasvjetna tijela, koji su neophodni da bi se, primjerice, freske bolje vidjele.
Takve instalacije nagrđuju arheološko nalazište, pa su Talijani odlučili zamijeniti ih nevidljivim solarnim panelima, ugrađenima izravno u crijepove od terakote. Tu smo tehnologiju nedavno izdvojili kao jednu od onih koje će oblikovati budućnost solarne energije, u aktualnom broju Buga.
Panel u crijepu
Talijanska obiteljska kompanija Dyaqua proizvodi ovaj inovativni crijep, unutar kojeg je skriven fotonaponski modul. Izvana on izgleda poput bilo kojeg klasičnog crijepa, no njegova površina, iako neprozirna za oko, propušta sunčeve zrake do ugrađenih panela. Otprilike 9 m2 ili 134 komada ovakvog crijepa ima snagu usporedivu s običnim panelom od 1 kW, a to košta 7.000 eura, bez poreza. Jasno je da je riječ o posebnom, ručno rađenom, rješenju, namijenjenom ugradnji na kuće u zaštićenim starim gradskim jezgrama i u sličnim situacijama – koje je sada pronašlo i primjenu u Pompejima, za skriveno napajanje rasvjetnih tijela. Osim toga, pomaže vodstvu arheološkog parka uštedjeti na energiji, bez da se značajno mijenja njegov izgled.
Klijenti kompanije Dyaqua većinom su lokalne zajednice i oni koji upravljaju objektima od velikog kulturnog, umjetničkog ili arhitektonskog značaja. Instalaciju sličnih rješenja skrivenih fotonaponskih modula sada najavljuju i na muzeju suvremene umjetnosti Maxxi u Rimu, gradskoj vijećnici u gradu Évora u Portugalu, nizozemskom Alkmaaru, slovenskom Celju, ali i – u Splitu.
U takvim gradovima, koji su na brdašcima, često možete vidjeti mnogo crijepova, gdje god da se nalazili, kaže proizvođač ovih solarnih crijepova. "Većina ih je crvenih ili u terakoti, no kada su fotonaponski paneli tamnoplavi ili crni, ne prolaze nezamijećeni. Iz tog razloga gradske vlasti sve više inzistiraju na ugradnji nevidljivog rješenja".
