Put do čiste i jeftine energije, koju bi nuklearna fuzija mogla ponuditi, dalek je i težak. Neki istraživači i znanstvenici namjeravaju ga prijeći izradom skupih i robusnih tokamaka, drugi pak osmišljavaju reaktore u kojima bi se spajanje atomskih jezgri potaknulo brzim i ciljanim elektromagnetskim pulsiranjem, treći pokušavaju to učiniti najsnažnijim laserima na svijetu. Svi oni do sada su imali ponešto rezultata, ali kada ih se pita o vremenskom roku u kojem bi njihova tehnologija mogla početi proizvoditi više energije nego što potroši, svi odreda kažu da će se to dogoditi nekada u narednih 10, 15, 20 ili više godina.

Najjednostavniji mogući pristup

Sasvim drugačijim putem do isplative fuzije uz pozitivnu energetsku bilancu korača britanski startup First Light Fusion. Njihova tehnologija prva je u svijetu koja koristi kinetičku energiju za pokretanje fuzijske reakcije, a prve rezultate već im je verificirala i britanska agencija za nuklearnu energiju (UKAEA), objavio je Nick Hawker, direktor i osnivač ovog startupa (na naslovnoj fotografiji).

Misija ovog startupa je ostvariti fuziju uz "najjednostavniji mogući stroj" te uz što manje troškove. Do sada su u to uložili oko 45 milijuna funti, a hvale se da napreduju "brže nego ijedan sličan projekt u povijesti".

Što se, dakle, krije iza ove tehnologije? First Light Fusion, umjesto da koristi skupe magnete ili lasere kako bi stvorili i zadržali uvjete za pokretanje nuklearne fuzije, poslužio se – inercijskim projektilima. Njihov pristup sastoji se od malene kapsule (veličine napršnjaka) u kojoj se nalazi gorivo za fuzijsku reakciju. Ta kapsula postavlja se kao meta pred elektromagnetski top, a on u nju ispaljuje projektil, brzinama višestruko većima od brzine zvuka.

Bombardiranjem do energije

Kada projektil udari u metu, brzinom od oko 6,5 km/s, ona taj udar dodatno fokusira, pa se na gorivo prenosi kinetička energija udara brzinom od čak 70 km/s (u tom trenutku riječ je o najbržem predmetu na svijetu, kažu iz ovog startupa). Pritom se unutar kapsule postiže tlak od 10 terapaskala, odnosno 100 milijuna atmosfera. Proces bombardiranja kapsule ponavljao bi se svakih 30 sekundi, a procjene su da bi jedan takav udarac proizveo dovoljno energije "za napajanje prosječnog doma čak dvije godine".

Implozija ima toliku energiju da je u stanju pokrenuti spajanje jezgri atoma, pri čemu se oslobađa velika količina energije. Nju apsorbira litij unutar mete, on se zagrijava, a potom toplinsku energiju pomoću izmjenjivača topline prenosi na vodu, stvara vodenu paru, a ona pokreće turbinu koja proizvodi struju. Prednost ovog pristupa je u njegovoj relativnoj tehnološkoj jednostavnosti te u tome što je izrađen od već postojećih komponenti.

Jedna ovakva meta s "pojačivačem udara" koštala bi tek 10 do 20 dolara, što bi, kažu omogućilo trošak generiranja električne energije od tek 50-ak dolara po megavatsatu. Time bi fuzija postala cjenovno konkurentna današnjim obnovljivim izvorima.

I na kraju, ono bitno. First Light Fusion, osim tehnologije, planira i održivi poslovni model. Nadaju se s partnerima izgraditi prvu (pilot) fuzijsku elektranu snage oko 150 MW. Ona bi koštala manje od milijarde dolara, a u pogon bi mogla biti puštena – nećete se iznenaditi ovom informacijom – "tijekom 2030-ih godina".