Jučer su, tijekom otvorenja konferencije, predstavnici organizatora Tomislav Tipurić (Nephos) i Ivan Marković (Unitfly) istaknuli su da je 18. izdanje ATD-a rekordno s više od 600 sudionika.

Tipurić je na otvaranju naglasio da je jedna od ključnih konferencijskih tema ove godine umjetna inteligencija i u kratkom demu pokazao kako već danas u par klikova može kreirati funkcionalan chatbot.

Zajedno s Lukom Abrusom, Marković i Tipurić su se prisjetili prve Advanced Technology Days konferencije te kako su se mijenjale ključne teme u svijetu tehnologije od 2006. godine do danas.

Prvi dan

Prvoga dana konferencije održano je 29 predavanja te panel diskusija. Tino Šokić (DobarDan.net) govorio je o nesigurnom softveru kao o ključnom uzroku sigurnosnih incidenata. Istaknuo je da u slučaju softvera kibernetička sigurnost ne ovisi samo o developerima i programerima, već i o managerima i voditeljima projekata pa je važno da i jedni i drugi daju svoj obol u kreiranju sigurnih rješenja.

Alan Debijađi (Unitfly) predstavio je Microsoft Fabric, najnovije Azure rješenje za upravljanje analitikom, koje je trenutno dostupno u previewu, a službena verzija stiže krajem ove godine. Platforma čini rad s različitim podatkovnim alatima jednostavnijima jer objedinjava podatke i Azure servise te za analizu koristi umjetnu inteligenciju.

Igor Pavleković (Microsoft) je predstavio Microsoft Security Copilot, rješenje za sigurnosne stručnjake, koje omogućava bržu korelaciju sigurnosnih informacija u svrhu brzog odgovora na sigurnosne prijetnje korištenjem generativne umjetne inteligencije.

Alex Waldherr na svom predavanju povezala je postignuća iz biologije i kvantnog računarstva obzirom da se u svom radu bavi istraživanjem kako funkcionira kod ne samo u kvantnom računarstvu, već i u živim organizmima. Demonstrirala je i neke mogućnosti današnjih kvantnih računala te zaključila da, da bismo riješili probleme u kvantnom računarstvu, trebamo otkriti kako su probleme riješili priroda i evolucija.

Helena Jovčić (Nephos) objasnila je kako teče proces prijelaska s lokalne infrastrukture u cloud na primjerima klijenata s kojima surađuje.

Na panelu Pametni strojevi, mudriji inženjeri: učenje i izazovi u eri umjetne inteligencije Ivan Marković razgovarao je s Tomislavom Tipurićem i Filipom Glavotom (Cloudborn) o tome koliko razvoj umjetne inteligencije utječe na posao inženjera. Na početku su se osvrnuli na povijest umjetne inteligencije koja kao pojam postoji već gotovo 70 godina, no nagli razvoj i popularizaciju doživljava posljednjih 10 godina razvojem clouda. Iako najprivlačnija tehnologija današnjice, i dalje je žrtva pogrešnih definicija i brkanja pojmova pa su istaknuli da je umjetna inteligencija krovni pojam koji podrazumijeva da stroj rješava probleme umjesto čovjeka. Strojno učenje predstavlja skup algoritama koji uči iz i na podacima da bi radio predviđanja, dok se duboko učenje najviše bazira na neuralnim mrežama koje „uče“ hijerarhijsku reprezentaciju podataka. 

Zahvaljujući ChatGPT i sličnim aplikacijama koje se temelje na GPT modelu, danas je u fokusu generativna umjetna inteligencija koja ima sposobnost generiranja sadržaja, od teksta do slike i zvuka. Panelisti su upozorili da i dalje trebamo imati kritički odmak prema odgovoru koji dobivamo od generativne AI jer alati ne jamče točnost informacije. Integracija alata temeljenih na umjetnoj inteligenciji već sada inženjerima olakšava posao kada je riječ o generiranju sadržaja, sumiranju, generiranju koda i semantičkoj pretrazi. No, dostupni alati u cloudu primarno se bave tekstualnim problemima i znatno štede vrijeme pri njihovom rješavanju. Panelisti su se složili da umjetna inteligencija u svom trenutnom obliku ne može zamijeniti developere, no njen daljnji razvoj postavlja pitanje što će se događati s junior developerima. Oni danas uče tako što proučavaju i dokumentiraju tuđi kod te tako razvijaju svoj senioritet. Čini se izvjesnim da će se u budućnosti  obrazovni sustav morati promijeniti tako da juniorima omogućuje da već tijekom visokog obrazovanja rade na minimalno 4 do 5 projekata različitih profila da bi na tržište rada stigli s više znanja i mogli ga dalje nadograđivati. AI alati podići će produktivnost i pomoći da se stvori kvalitetniji kôd u manje vremena. Takvi alati mogu pomoći i u učenju, no ništa ne može zamijeniti praksu da se tehnologija najbolje savladava metodom pokušaja i pogreške.  

Drugi dan

Drugog konferencijskog dana sudionici su mogli poslušati 28 predavanja i panel diskusiju.

Jasmin Azemović (HTEC Group) održao je predavanje Karijera u kibernetičkoj sigurnosti: gdje početi? Posljednje tri godine broj napada koji ciljaju na podatke povećao se za 15%, a 2023. prosječan trošak povrede ili curenja podataka dosegao je rekordnih 4.45 milijuna dolara. Konstantan rast broja kibernetičkih napada uzrokuje sve veću potražnju za kibernetičkim stručnjacima, što predstavlja priliku za sve one koji se žele posvetiti tom izazovnom području. U EMEA regiji trenutno je traženo 1.2 milijuna stručnjaka, a sudionici su na predavanju mogli saznati više o najtraženijim poslovima i njihovim zahtjevima.

Ekaterina Sirazitdinova, Senior Data Scientist, NVIDIA, na konferenciji je demistificirala multimodalnu generativnu umjetnu inteligenciju.

Mario Pilija (Comminus) demonstrirao je kako, kombinirajući Azure OpenAI servise i Azure Cognitive Services, tvrtke mogu značajno promijeniti interakciju s klijentima. Na nekoliko slučajeva iz prakse pokazao je koje inovativne strategije koristiti kako bi se krajnjim korisnicima pružilo iskustvo na višoj razini.  

Catalin Gheorgiu (EPAM Systems) pokazao je kako koristiti umjetnu inteligenciju na sustavu video kamera da bi se prikupili i analizirali podaci te dobile razne statistike, poput brojčanih podataka ili podataka o temperaturi i uvjetima u prostoru.

Damir Dobrić (Daenet) tijekom svog predavanja napravio je pregled Azure OpenAI mogućnosti i kako se mogu koristiti s bilo kojim programskim jezikom, a zatim je pokazao kako se pomoću Semantic Kernela mogu izraditi inteligentne aplikacije.

Wekoslav Stefanovski (Sourcico) bavio se JSON Web Tokenima – objasnio je što su, kako funkcioniraju i kako osigurati da nismo napravili aplikaciju koju je lako hakirati.

Tijekom panela Izazovi u inženjerstvu – certifikati, odgovornost, pitanje poslodavca i utjecaj naprednih tehnologija moderator Tomislav Tipurić o inženjerskoj etici i manipulacijama s certifikatima razgovarao je s Igorom Pavlekovićem (Microsoft), Adnanom Pavlovićem (WAD), Markom Rakarom (MRAK) i Vedranom Vučetićem (Constructor.io). U razgovoru o certifikatima dotakli su se nedavnog oglasa u kojem je tvrtka za potrebe tendera oglasila da želi kupiti certifikate. Na žalost, u Hrvatskoj se certifikati na javnim natječajima često koriste da bi se ishod natječaja usmjerio u određenom smjeru te diskvalificirali „nepoželjni“ ponuditelji. Sugovornici su se složili da certifikat koji je ultimativan dokaz dubokog poznavanja neke tehnologije i predstavlja izvrsnost znanja određene osobe ne može biti predmet trgovine, što je otvorilo pitanja inženjerske etike. Istaknuto je da postoje kanoni ponašanja za programere, no danas koristimo prečice, sve se radi brže i tako se otvaraju etički problemi. Tehnološke zajednice su po pitanju inženjerske etike također podbacile jer ne nude previše vodstva na tu temu. Riječ je o temi o kojoj je potrebno puno češće govoriti kako bi se inženjeri educirali i kako bi se otklonile sve nedoumice po pitanju inženjerskog integriteta.  

Posebno su se dotakli etičkih pitanja koja otvara umjetna inteligencija. Pavleković je naglasio da ima puno perspektiva o kojima treba voditi računa kod generativne AI, no da smatra da sve ono što umjetna inteligencija stvori treba dobro provjeriti. Umjetna inteligencija može biti jako dobar prečac da bi se nešto napravilo, no ne može zamijeniti ljude. Rakar je nadodao da primjena novih tehnologija podrazumijeva regulaciju koja uvijek kasni, ali kasni i etika koju ćemo kreirati kroz praksu. Govornici su naglasili i da umjetna inteligencija ne predstavlja prijetnju, no traži određenu dozu opreza te je potrebno sagraditi povjerenje u njena rješenja.