Posljednjih godina e-skuteri su se namnožili u gradovima diljem svijeta, često izazivajući glavobolju lokalnim vlastima, nespremnima za izazove koje nova tehnologija unosi u prometni sustav. Osnovne pritužbe uvijek su iste: vozači e-skutera krše prometna pravila, voze prebrzo i parkiraju neprikladno. Uz to, uvid u baze podataka o nesrećama i potraživanja iz osiguranja pokazuju jasan i nerazmjeran porast nesreća s rastom broj e-skutera.

Da bismo razumjeli što vožnju e-skuterima čini nesigurnom, potrebni su opsežni podaci. Proizvođači imaju pristup ogromnim količinama podataka jer vožnje prate pomoću GPS-a, ali te su informacije obično korisne logističarima i kartografima; nedostaju kvalitetni podaci o sigurnosti. Podaci o prijemu u bolnice i policijska izvješća mogu pomoći u procjeni veličine sigurnosnog problema,ali ne mogu objasniti zašto se nesreće događaju.

Uočene razlike

Kako bi se razumjelo što ponašanje vozača čini nesigurnim i uzrokuje nesreće, istraživači s Tehnološkog sveučilišta Chalmers u Švedskoj  izradili su okvir za prikupljanje i analizu podataka.

U svojoj pilot studiji izravno su uspoređivali bicikle i e-skutere, opremajući ih mjernim instrumentima i testirajući vozače u različitim manevrima, uključujući kombinacije kočenja, kako planiranih tako i reakcija na nasumične signale, te upravljanja pri različitim brzinama.

Učinak kočenja bicikla pokazao se superiornijim jer bicikli usporavaju brže i imaju dvostruko kraći zaustavni put. S druge strane, e-skuteri bolje manevriraju, vjerojatno zbog kraćeg međuosovinskog razmaka i zbog toga što nemaju pedale. Pokazalo se i kako je kočenje subjektivno ugodnije na biciklu, a upravljanje na e-skuteru.

Rezultati ovih eksperimenata mogu dati informacije o tome kako bi infrastruktura mogla biti dizajnirana tako da koristi svim vozačima - na primjer, vijugava staza mogla bi biti lakša za vozače e-skutera, dok je vožnja užim, slabo osvijetljenim stazama manje izazovna biciklistima.

Primjena u pametnim gradovima

Istraživači u suradnji sa skandinavskom tvrtkom Voi planiraju prikupiti još više terenskih podataka kako bi buduća automatizirana vozila i inteligentne transportne sustave podučili što boljoj komunikaciji s biciklistima i vozačima e-skutera, predviđajući njihovo ponašanje. Podaci o dinamičkom geoograđivanju mogli bi se primijeniti i druge sigurnosne mjere poput ograničavanja brzine ovisno o gužvi, dobu dana ili tjedna.