Neuromorfni sustavi su mnogo brži i troše mnogo manje energije od tradicionalnih računala. A sada su inženjeri sa Sveučilišta Washington State (WSU) demonstrirali način da ih se učini i organskim. U studiji objavljenoj u Journal of Physics D, pokazali su kako se od meda može napraviti memristor, komponenta slična tranzistoru koja može obraditi i pohraniti podatke u memoriju.

Neuromorfni sustav

"Ovo je vrlo mali uređaj jednostavne strukture, ali ima vrlo slične funkcionalnosti kao i ljudski neuron", objašnjava Feng Zhao, izvanredni profesor na WSU-ovoj školi za inženjerstvo i računalstvo. "Uspijemo li integrirati milijune ili milijarde ovih medenih memristora, onda ih možemo i pretvoriti u neuromorfni sustav koji funkcionira slično ljudskom mozgu."

Memristore su napravili preradom meda u čvrsti oblik i stavljanjem između dvije metalne elektrode kako bi dobili strukturu sličnu ljudskoj sinapsi. Sposobnost medenih memristora da oponašaju rad sinapsi testirali su visokim brzinama uključivanja i isključivanja od 100 odnosno 500 nanosekundi.

Memristori su također oponašali funkcije sinapse, odgovorne za procese učenja u ljudskom mozgu i zadržavanje novih informacija u neuronima.

Medene memristore stvorili su u mikro mjerilu, tako da su bili veličine ljudske vlasi. Ubuduće ih namjeravaju razviti u nanorazmjerima, da budu veličine tisućitog dijela ljudske vlasi, i povezati milijune ili čak milijarde kako bi dobili potpuni neuromorfni računalni sustav.

Neuromorfni čipovi

Ljudski mozak ima više od 100 milijardi neurona s više od 1000 trilijuna sinapsi, odnosno veza između njih. Svaki neuron može i obraditi i pohraniti podatke, što mozak čini mnogo učinkovitijim od tradicionalnog računala. Programeri neuromorfnih računalnih sustava nastoje oponašati tu strukturu.

Nekoliko tvrtki, uključujući Intel i IBM, objavilo je neuromorfne čipove koji imaju ekvivalent od više od 100 milijuna "neurona" po čipu, ali to još nije blizu njihovog broja u mozgu. Mnogi programeri također još uvijek koriste iste neobnovljive i otrovne materijale koji se trenutno koriste u konvencionalnim računalnim čipovima. Stoga je cilj pronaći biorazgradiva i obnovljiva rješenja. Istražuju se proteini, šećeri u lišću aloe vere, medu...

Prednosti meda

"Med se ne kvari. Ima vrlo nisku koncentraciju vlage pa bakterije u njoj ne mogu preživjeti. To znači da će ovi računalni čipovi biti vrlo stabilni i pouzdani jako dugo vremena", smatraju istraživači. 

Medeni memristor čipovi trebali bi tolerirati nižu razinu topline koju stvaraju neuromorfni sustavi koji se ne zagrijavaju kao tradicionalna računala. Oni će također smanjiti i elektronički otpad jer se računalni čipovi napravljeni od meda lako mogu otopiti u vodi. To također znači da će korisnici, baš kao i s konvencionalnim računalima, morati paziti da ih slučajno ne zaliju kavom ili sokom.