Gdje u mozgu boravi svijest jedno je od najvećih pitanja u znanosti. Iako još nisu došli do konačnog odgovora, istraživači Sveučilišta u Tokiju locirali su podmreže u mozgu koje podržavaju svjesno iskustvo i o tome izvijestili u časopisu Cerebral Cortex.  

Povratne informacije

Kad nešto vidimo ili iskusimo, naš mozak obrađuje informacije. No, samo primanje takvih signala nije dovoljno za svijest. Potrebna je i povratna informacija. Istraživači su pretpostavili da su te dvosmjerne veze bitno obilježje dijelova mozga odgovornih za svijest.

A kako bi pokušali locirati dijelove mozga u kojima se nalazi svijest, istražili su obilježje svijesti unutar neuronskih mreža mozga. 

Računalne tehnike

Istraživači su koristili konektom miša i računalne tehnike kako bi testirali svoju ideju. Konektom je zapravo detaljna mapa svih veza u mozgu. Prvo su razvili učinkovit algoritam za izdvajanje dijelova mozga s jakim dvosmjernim vezama i potom ovaj algoritam primijenili na konektor miša.

"Otkrili smo da ekstrahirani kompleksi s najviše dvosmjernosti nisu ravnomjerno raspoređeni među svim glavnim regijama, već su koncentrirani u kortikalnim regijama i regijama talamusa", objašnjavaju istraživači. "S druge strane, regije u malom mozgu imaju mnogo manju dvosmjernost."

Cerebralni korteks, smješten na površini mozga, sadrži osjetilna područja, motorna područja i područja asocijacija za koje se smatra da su bitna za iskustvo svijesti.

Za talamus, koji se nalazi u sredini mozga, također se smatra da je povezan sa sviješću, a posebno se važnom smatra interakcija između talamusa i kortikalnih regija, takozvana talamokortikalna petlja.

Statične i dinamične veze

Gdje se točno nalazi svijet, japanski istraživači još nisu otkrili. Njihova se studija usredotočila samo na "statične" anatomske veze između neurona ili područja mozga. Međutim, kažu oni, svijest je "dinamična" i mijenja se iz trenutka u trenutak, ovisno o neuronskoj aktivnosti. Stoga, kako bismo identificirali mjesto svijesti u bilo kojem trenutku, morat ćemo istražiti dinamiku neuronske aktivnosti.

Istraživači sad analiziraju mreže mozga, temeljene na aktivnostima u različitim vrstama neuralnih zapisa. Njihov je krajnji cilj pronaći matematički odnos između svijesti i mozga.