Više od 45.000 galaksija u jednoj fotografiji s teleskopa James Webb

Svemirski teleskop James Webb ne prestaje oduševljavati svojim postignućima. Najnovije je vezano uz istraživanje ranog svemira – tijekom opažanja udaljenih galaksija nastala je fascinantna snimka

Sandro Vrbanus četvrtak, 8. lipnja 2023. u 16:44
📷 NASA, ESA, CSA, Brant Robertson (UC Santa Cruz), Ben Johnson (CfA), Sandro Tacchella (Cambridge), Marcia Rieke (University of Arizona), Daniel Eisenstein (CfA). Image processing: Alyssa Pagan (STScI)
NASA, ESA, CSA, Brant Robertson (UC Santa Cruz), Ben Johnson (CfA), Sandro Tacchella (Cambridge), Marcia Rieke (University of Arizona), Daniel Eisenstein (CfA). Image processing: Alyssa Pagan (STScI)

Jedno od fundamentalnih pitanja u astronomiji danas je ono o procesu i vremenu nastanka prvih zvijezda i galaksija. Najmoćniji teleskop koji trenutačno imamo, svemirski teleskop James Webb, dio svojeg vremena odvaja i za promatranja najudaljenijih i najtamnijih galaksija, čijim promatranjem znanstvenici žele doći do nekih od ključnih informacija, kako bi odgovorili na spomenuto pitanje.

Tajne nastanka prvih galaksija

U sklopu projekta JADES (JWST Advanced Deep Extragalactic Survey) ovaj znanstveni teleskop već neko vrijeme snima duboki svemir svojom kamerom bliskog infracrvenog spektra (NIRCam), a zabilježio je stotine galaksija koje su već postojale kada je svemir bio star manje od 600 milijuna godina. Ne samo da je otkrio da su galaksije postojale i u tako ranoj fazi svemira, već ih je ovaj projekt pronašao daleko više nego što su astronomi očekivali.

Dio veće fotografije, "teške" 125 MB
Dio veće fotografije, "teške" 125 MB

Te galaksije obiluju i signalima o nastanku mladih zvijezda, koje su bile ključ procesa reionizacije svemira, čime je on postao proziran kao što je to danas – nasuprot "maglovitom" stanju prije toga, kada je svemir bio ispunjen plinom neprozirnim za vidljivu svjetlost. Prije promatranja teleskopom Webb bilo je poznato tek desetak tako starih galaksija, s najvećim crvenim pomakom. Danas ih je već poznato gotovo tisuću.

Još jedan zanimljiv detalj
Još jedan zanimljiv detalj

No, uz ova dugotrajna opažanja udaljenih i tamnih galaksija, Webb je neminovno morao snimiti i one koje su mu se našle "na putu", mlađe i bliže galaksije. Promatrajući predio neba poznat kao južno polje GOODS, senzori Webba snimili su u jednom kadru preko 45.000 galaksija. Time smo dobili novu fascinantnu fotografiju dubokog svemira, kakvu do sada nismo imali prilike vidjeti. Želite li je proučiti u punoj rezoluciji (12.097 x 8.482 piksela), možete je pronaći na ovom mjestu.