Teleskop Webb otkrio svoj prvi egzoplanet, veličinom sličan Zemlji

Ovoga su tjedna istraživači prvi puta u podacima sa svemirskog teleskopa James Webb otkrili podatke koji pokazuju postojanje egzoplaneta, a vrlo zanimljivom pokazala se njegova procijenjena veličina

Sandro Vrbanus petak, 13. siječnja 2023. u 20:53

Nešto više od godine dana nakon lansiranja i pola godine od službenog početka rada, svemirski teleskop James Webb na svoj je popis otkrića dodao i prvi egzoplanet. Podaci iz njegovog spektrografa u bliskom infracrvenom spektru (NIRSpec) omogućili su znanstvenicima prepoznati zatamnjenja u sjaju zvijezde, konzistentna s tranzitom planeta. Na temelju dva takva tranzita i vrlo čistih podataka koji su primljeni, u Laboratoriju za primijenjenu fiziku američkog Sveučilišta Johns Hopkins, sigurni su kako oko zvijezde LHS 475, crvenog patuljka u zviježđu Oktanta, kruži kameni planet.

Zemljin vrući blizanac

LHS 475 b prvi je otkriveni planet u sustavu ove zvijezde, nalazi se 40,7 svjetlosnih godina od Zemlje, ali s njom dijeli jednu zajedničku karakteristiku: veličina mu je, naime, oko 99% one Zemljine. Prvo je to otkriće ovoga tipa za James Webb, a otkrivanje kamenog planeta veličine Zemlje otvara nove mogućnosti za znanstvenike, pogotovo u vidu proučavanja njihove atmosfere – za što je Webb posebno opremljen. Time će astronomi doći još bliže razumijevanju "zemljolikih" planeta izvan Sunčevog sustava, poručeno je u objavi ovog otkrića.

Otkriće egzoplaneta metodom opažanja tranzita 📷 NASA, ESA, CSA, L. Hustak (STScI); Science: K. Stevenson, J. Lustig-Yaeger, E. May (Johns Hopkins University Applied Physics Laboratory), G. Fu (Johns Hopkins University), and S. Moran (University of Arizona)
Otkriće egzoplaneta metodom opažanja tranzita NASA, ESA, CSA, L. Hustak (STScI); Science: K. Stevenson, J. Lustig-Yaeger, E. May (Johns Hopkins University Applied Physics Laboratory), G. Fu (Johns Hopkins University), and S. Moran (University of Arizona)

Podaci su za sada nedvojbeno pokazali o kakvom je planetu riječ i gdje se on nalazi. Pokazuju i da on oko matične zvijezde orbitira vrlo brzo, jedna mu godina traje oko dva zemaljska dana i vrlo je vjerojatno plimno zaključan. Nalazi se na relativno malenoj udaljenosti od zvijezde LHS 475, pa mu je i temperatura ravnoteže prilično visoka, 313°C, iako mu je matična zvijezda upola hladnija od Sunca.

Misterij atmosfere tek treba razriješiti 📷 NASA, ESA, CSA, L. Hustak (STScI); Science: K. Stevenson, J. Lustig-Yaeger, E. May (Johns Hopkins University Applied Physics Laboratory), G. Fu (Johns Hopkins University), and S. Moran (University of Arizona)
Misterij atmosfere tek treba razriješiti NASA, ESA, CSA, L. Hustak (STScI); Science: K. Stevenson, J. Lustig-Yaeger, E. May (Johns Hopkins University Applied Physics Laboratory), G. Fu (Johns Hopkins University), and S. Moran (University of Arizona)

Daljnja analiza podataka s Webbovog spektrografa otkrit će više o njegovoj atmosferi. Za sada se zna da atmosferu nalik Zemljinoj LHS 475 b nema, ali bi mogao imati gustu metansku atmosferu, poput one na Saturnovom mjesecu Titanu, ili pak onu u kojoj dominira ugljikov dioksid, kao na Veneri. "Ovo je tek prvo od mnogo ovakvih otkrića koja ćemo obaviti. S ovim teleskopom kameni egzoplaneti su nam nova granica", kažu iz Johns Hopkinsa.