Svemirski teleskop James Webb snimio aurore na Jupiteru
Znanstvenici će s teleskopa Webb dobiti novi set podataka o najvećem planetu Sunčevog sustava, a javnost može uživati u zadivljujućim snimkama nastalima modernom infracrvenom kamerom
"Ni sami nismo očekivali da će biti tako dobre", prokomentirali su nove snimke Jupitera s teleskopa Webb njihovi naručitelji sa sveučilišta University of California u Berkeleyu. Jupiter je jedna od prvih znanstvenih meta u radu svemirskog teleskopa James Webb, a na svježe objavljenim fotografijama ovaj se planet vidi u detalje, zajedno sa svojim prstenima, prirodnim satelitima, pa čak i drugim galaksijama u pozadini.
Podloga za daljnja istraživanja
NASA i ESA objavile su ovoga ponedjeljka dvije fotografije Jupitera nastale Webbovom kamerom za bliski infracrveni spektar (NIRCam), čija tri specijalizirana filtera su omogućila prikaz do sada neviđenih detalja. Kako su snimke nastala u ljudskom oku nevidljivom spektru, naknadno su obrađene kako bi se mogla vidjeti sva njihova raskoš. Najduže valne duljine svjetlosti prikazane su tako u crvenom, a one kraće u plavom dijelu vidljivog spektra.
Na fotografijama je moguće vidjeti i aurore na Jupiteru, u blizini sjevernog i južnog pola, posebno istaknute crvenim, žutim, te plavkastim bojama (ovisno o primijenjenom filteru). Vidljiva je i prepoznatljiva Velika crvena pjega. Osim obrađenih fotografija objavljena je i ona na kojoj su označeni Jupiterovi mjeseci, prsten, aurore i odbljesci kamere. Mutne točkice u pozadini su galaksije uhvaćene u istom kadru, pojašnjavaju iz NASA-e.
Osim atraktivnih fotografija za javnost, podaci s Webba služe i za proučavanje kemijskog sastava Jupiterove atmosfere, dinamike u njegovoj atmosferi, njegovih prstena, prirodnih satelita i cijelog sustava oko tog planeta.
Amaterka obradila fotografije
Zanimljivo je da je u obradi sirovih podataka s Webba i njihovom pretvaranju u slike koje vidite, sudjelovala i Judy Schmidt, amaterska astronomkinja kojoj je hobi upravo obrada fotografija s Hubblea, a sada i s Webba. Time se počela baviti prije desetak godina, kada je poslala prve radove na ESA-in natječaj.
Do sada je na sličan način producirala fotografije maglica, klastera i drugih nebeskih objekata, a za Jupiter kaže da je bio poseban izazov – naime, za dobivanje ovakvih fotografija koristi se više izvornih, sirovih, a one se mogu razlikovati jer Jupiter vrlo brzo rotira. Stoga digitalno spajanje slika u jednu, prirodnu, realističnu i atraktivnu, predstavlja poseban izazov.
