Sljedećega tjedna Europska svemirska agencija lansirat će svoj novi svemirski teleskop, Euclid, nazvan po grčkom matematičaru koji je živio prije otprilike 2.300 godina i smatra se začetnikom geometrije. Zadatak novog teleskopa bit će snimanje dubokog svemira, kako bi se doznali novi detalji o tzv. "tamnom razdoblju" njegovog razvoja te stvaranje kompleksne trodimenzionalne mape otprilike jedne trećine vidljivog nam neba.

Velika pitanja

Euclid bi trebao snimati galaksije udaljene do 10 milijardi svjetlosnih godina te razotkriti proces nastanka same strukture svemira – od tamne materije i energije pa sve drugih velikih kozmičkih struktura. Ideja je da se na temelju njegovih pronalazaka dozna više o gravitaciji, tamnoj tvarii tamnoj energiji, što bi dalo dodatan uvid u dva ključna pitanja postavljena pred ovu misiju: "Koji su fundamentalni zakoni svemira?" i "Kako je svemir nastao i od čega je načinjen?"

Tehnički detalji

Svemirski teleskop Euclid dug je 4,7 metara uz promjer od 3,7 metara. Ukupna masa mu je oko 2 tone, a čine je dva modula po 800 i 850 kg, 40 kg balasta te 210 kg goriva (hidrazina i dušika).

Tijelo teleskopa sastoji se od dva modula, servisnoga i teretnoga. U prvome se nalaze sustavi za navigaciju i orijentaciju, generator energije, elektronika za komunikaciju i procesiranje podataka, telemetrija i kontrola temperature. U drugome su smješteni sam teleskop, promjera 1,2 metra te dva znanstvena instrumenta povezana s njime – kamera koja snima u vidljivom spektru i druga koja snima u bliskom infracrvenom spektru, sa spektrometrom.

ESA planira ovaj teleskop poslati u Lagrangeovu točku L2, udaljenu 1,5 milijun kilometara od Zemlje, na strani nasuprot Suncu. Ta točka vam je vjerojatno poznata i kao ona oko koje kruži svemirski teleskop James Webb i odakle ima izvrstan i neometan pogled prema dubokom svemiru. Misija Euclida planirana je s duljinom trajanja od 6 godina, uz mogućnost produženja, što ovisi i utrošku pogonskog goriva.

Znanstveni ciljevi

Za razliku od teleskopa Webb, Euclid neće biti otvoren znanstvenoj zajednici i promatrati mete koje mu astronomi diljem svijeta zadaju. On će imati samo jedan zadatak – stvaranje detaljne mape svemira, kroz prostor i vrijeme, snimajući sukcesivno manja područja neba i slažući ih u veliki mozaik. Zbog tog vrlo širokog područja promatranja i brzog "skeniranja" neba, njegovi će instrumenti prikupljati ogromne količine podataka. ESA je stoga nadogradila svoje sustave antena, kako bi bila u stanju kvalitetno primiti, pa kasnije i procesirati podatke s Euclida. Podatke će kasnije analizirati konzorcij u kojem radi više od 2.000 znanstvenika u Europi, Kanadi, SAD-u i Japanu.

Lansiranje svemirskog teleskopa Euclid zakazano je za subotu, 1. srpnja u 17:11 sati po hrvatskom vremenu. U svemir će ga ponijeti SpaceX-ova raketa Falcon 9 iz Cape Canaverala na Floridi, a pričuvni datum, u slučaju bilo kakvih problema ili loših meteoroloških uvjeta, je nedjelja, 2. srpnja. Sve će biti moguće pratiti putem prijenosa uživo na ESA-inom YouTube kanalu, koji donosimo u nastavku.