Tijekom posljednjih smo godinu i pol redovito bivali počašćeni lijepom fotografijama dubokog svemira, koje je snimao svemirski teleskop James Webb, no odnedavno je i on dobio konkurenciju. Svemirski teleskop Euclid lansirala je Europska svemirska agencija ovoga ljeta, a protekloga tjedna on se prvi puta aktivirao te kontroli misije poslao niz fotografija u boji.

Svemir očima Euclida

Iako će se nalaziti u sličnoj orbiti, Euclid od Webba razlikuje primarna namjena: umjesto da se fokusira na malene regije svemira i detaljno ih proučava, on će snimati vrlo široke kadrove, stvarajući tako detaljne mape vidljivog dubokog svemira. Stoga su i njegove kamere prilagođene snimanju svemirskih "panorama", pa je ovo prvi puta da neki svemirski teleskop hvata tako široke, a opet vrlo oštre kadrove.

Prvih pet fotografija, koje je ESA objavila na svojim stranicama, ilustriraju mogućnosti ovog teleskopa da stvori vrlo precizne i detaljne mape velikog dijela neba u samo jednom "prolazu" svoje infracrvene kamere.

Klaster Perzej

Klaster galaksija u zviježđu Perzeja. Fotografija prikazuje oko tisuću galaksija u toj skupini, uz još oko 100 tisuća njih u pozadini. Mnoge od njih ljudi nikada prije nisu imali mogućnost vidjeti, a neke su udaljene i 10 milijardi svjetlosnih godina. Kozmolozi se nadaju proučavanjem tih objekata dokučiti tajne tamne tvari i njezinog utjecaja na oblikovanje svemira kakav vidimo danas.

Spiralna galaksija IC 342

Galaksija IC 342, nadimka "Skrivena galaksija", nalazi se na "malenoj" udaljenosti od 11 milijuna svjetlosnih godina, ali je pozicionirana iza diska Mliječne staze, pa ju je teško snimiti klasičnim teleskopima kroz "šumu" zvijezda, kozmičke prašine i plina. Euclidova optika i visoka osjetljivost senzora omogućili su zaviriti i tamo te snimiti strukturu te galaksije do u detalje. Oni će omogućiti proučavanje dinamike unutar galaksije, koja je po mnogočemu slična našoj.

Nepravilna galaksija NGC 6822

Na 1,6 milijuna svjetlosnih godina od nas, u istom galaktičkom klasteru kao i Mliječna staza, nalazi se i NGC 6822. patuljasta nepravilna galaksija. Svojim oblikom i sastavom odudara od spiralnih galaksija, relativno je mlađa, pa će promatranje nje omogućiti astronomima dokučiti brojne tajne iz ranog doba svemira.

Kuglasti klaster NGC 6397

Kuglasti skup galaksija NGC 6397 još je bliže, na oko 7.800 svjetlosnih godina od nas, smješten na rubovima Mliječne staze. Takvi klasteri sadrže stotine tisuća zvijezda i neki su od najstarijih "objekata" u svemiru. Podaci o njemu također mogu dati odgovore na pitanja o formiranju i razvoju galaksija, u kojima se slični klasteri nalaze. Prednost Euclida jest što i takve objekte može snimiti odjednom, zajedno s najsvjetlijim i najtamnijim zvijezdama u njemu.

Maglica Konjska glava

Tamna maglica Konjska glava (Barnard 33) smještena je u zviježđu Orion, udaljena od Zemlje oko 1.375 svjetlosnih godina. Do sada je mnogo puta snimljena, ali će Euclid omogućiti "zaviriti" unutar nje i pomoći otkriti brojne planete veličine Jupitera, mlade zvijezde i smeđe patuljke – sve u ranim fazama nastanka. Za jednu ovakvu fotografiju Euclidu je bilo potrebno tek oko sat vremena ekspozicije, što pokazuje njegove mogućnosti detaljnog snimanja tamnijih i hladnijih predjela svemira.

"Nikada prije nismo vidjeli ovakve astronomske fotografije i s toliko detalja. Još su ljepše i oštrije nego što smo se mogli nadati, pokazujući nam mnoge dosad neviđene prizore u dobro poznatim područjima obližnjeg Svemira. Sada smo spremni promatrati milijarde galaksija i proučavati njihovu evoluciju tijekom kozmičkog vremena", poručuje René Laureijs, vodeći znanstvenik projekta Euclid.

Prve fotografije s teleskopa Euclid u punoj rezoluciji možete pronaći na ovom mjestu.