Kako je došlo do investicije u MobilityONE?

S Mladenom Hercegom, osnivačem tvrtke, spojio me prijatelj, Ivan koji je tamo CTO. Ideja je bila upoznati se s ciljem razmjene iskustva, te vidjeti mogu li kako sa svojim iskustvom iz Repslyja pomoći u njihovoj namjeri.

MobilityONE već ima postojeće rješenje za dugotrajni najam vozila i full-service leasing, te su htjeli transformirati to rješenje i ponuditi ga globalno kao SaaS rješenje za takve tvrtke. Iz razgovora sam razumio da je riječ o jednoj posebnoj niši u upravljanju voznim parkovima, području koje nije zasićeno softverom kao što je klasični fleet management. Riječ je o skupom problemu i „dosadnom“ B2B, nešto što je meni osobno zapravo interesantno. Nedostaje blještavilo i slava kakvu često susrećemo u B2C proizvodima, ali je prepuno mogućnosti za rast, kreativnost, kao i za solidan poslovni model.

Angažirao sam se pomoći kao savjetnik na razvoju proizvoda, što je moja primarna strast, a kroz razgovor smo došli i do planova investiranja na Funderbeam platformi. Unatoč prvotnom opiranju, jer moja je strast kao graditelj biti duboko involviran, a ne zarađivati s distance, pristao sam biti vodeći investitor u toj kampanji.

Što je bio presudni faktor da se odlučiš za taj korak?

Prvenstveno, imam mogućnost utjecanja na sami proizvod i na razvoj proizvoda. Taj sam zanat dugo godina brusio i svjestan sam da startupaški auto može lako skliznuti na svakom zavoju. Drago mi je imati mogućnost pomoći s „odmakom“, jer tako mogu dati maksimum objektivnosti.

U jednom sam trenutku morao podvući crtu i donijeti vlastitu kalkulaciju isplativosti. Volim analogije, pa na startup primjenjujem analogiju broda. Bitne su vode kojima plovi, bitan je kapetan, posada i brod. Točno tim redoslijedom.

Vode su tržište na kojem projekt djeluje. Ovdje je riječ o specijalnoj niši unutar upravljanja voznim parkovima, i to niši za koju svi pokazatelji ukazuju da će znatno rasti u godinama pred nama. U tim vodama ne vidimo ni gusare, jer tržište nije zasićeno ponudom softvera, ulažu se ogromni novci, te postoje znakovi da je tržište spremno da stare, trome i užasne softvere zamijeni brzim i moćnim alternativama.

Zatim, Mladen kao kapetan ima duge godine iskustva u toj branši, a nakon 9 godina je i uspješno prodao točno takav biznis, pa osim što zna voditi biznis, zna ga i prodati. Još jedna kvačica u investitorskoj listi za provjeru. Softver koji se gradi je brod, i čini se da ide u jako dobrom smjeru, a ekipirana je dobra posada s puno iskustva globalnog biznisa, automobilističke branše, dizajna i tehnologije. Impresioniran sam tehničkim timom i iskustvom dizajnera, a tu je i suradnja s FER-om i još nekima.

Koje su stvari na koje si posebno fokusiran u ovoj investiciji?

Ovo je investicija rane faze i u toj fazi je bitnije birati što se NE RADI, nego birati što sve treba raditi. Za mene, to prvenstveno znači dobro posložiti strategiju i definirati ponudu, funkcionalnosti, a sve u što kraćem roku provjeriti da li je zaista dobro zamišljeno i je li na pravom putu.

Sada je, dakle, najbitnije doći do prvih dubokih kontakata, pa i plaćenih korisnika, za potvrdu puta prema izgradnji svjetski relevantnog softvera. Ne bilo kakvih korisnika, jer nije cilj prihod, nego onih koji će potvrditi vrijednost koju dobivaju. Sada je potrebno biti hrabar i reći „NE“ korisnicima koji nisu za to relevantni.

Potrebno je i podići dobar tim, te postaviti dobre procese, kako bi provedba bila dobra, a posebno vizavi toga da su u ovako ranoj fazi promjena smjera i radikalni zaokreti u dizajnu svakodnevna realnost. Zato mi je posebno drago da su na timu iskusni ljudi, koji znaju mudro graditi i nemaju pogrešna očekivanja da se sve dobro zna i da promjena neće biti.

Prvenstveni mi je cilj pomoći u procesu funkcionalnog dizajna softvera koji će zadovoljiti potrebe tržišta, koji će imati kupce, koji će rješavati dovoljno skup i učestao problem da će firma od toga moći živjeti.

Na koje rizike si posebno osjetljiv?

Moje iskustvo je da startup može nastradati na mnoge načine, u baš svakom segmentu poslovanja. Ono što je meni posebno blisko su problemi u samom proizvodu, i ne mislim pritom na probleme skaliranja ili bugove, ti se riješe.

Ogroman problem su krivo posložene funkcionalnosti, ponuda, zatim odabir krivog idealnog kupca, rješavanje problema koji zapravo nitko neće ni platiti da ga se riješi. Takvi problemi se teško detektiraju, i uoče se nakon predugog vremena, a mogu ozbiljno ugroziti svaki projekt. Vjerojatno svatko od nas zna iz prsta pobrojati nekoliko firmi koje su „zabrijale“. Takvi odlasci u stranputice su često fatalni u ovoj fazi. Kao da se izgubiš u pustinji s dovoljno vode samo za direktno prema cilju. Srećom, postoje tehnike kojima se takve rizike adresira.

Na vlastitim greškama dobro znam koliko founderi znaju biti zaljubljeni u svoje ideje, ili biti fokusirani na rješenja, umjesto na probleme, pa sagraditi kakofonično čudovište koje nitko neće kupiti. Ne samo to, ono što vrijedi za nekoliko firmi u Hrvatskoj, vjerojatno ne vrijedi za tisuće firmi širom svijeta. Strategija „pusti mene imam viziju“ katkad zna biti dobra, i uz nju ide poznata startupaška mantra „fail fast“, ali ipak postoje pouzdaniji načini, uhodani inovacijski sistemi i prakse, da osiguramo da će softver koji gradimo biti dobar igrač na tržištu.

Osim kao investitor, involviran si i na drugi način, kao savjetnik vezano za razvoj proizvoda. Možeš li reći nešto o tome?

Moja je uloga prvenstveno savjetodavna, vezana za strategiju proizvoda, te za razvojne prakse. U ovom sam trenutku nešto dublje involviran, kao što je i prirodno u najranijoj fazi.

To nije samo vezano za razvoj proizvoda. Ne kaže se uzalud da je Product Manager zapravo CEO od proizvoda. Ta pozicija je dvosmjerno utjecana s marketingom, prodajom, definira pristup tržištu, odabir funkcionalnosti, podršku, procese unutar firme. Potrebna je dobra suradnja svih vodećih osoba u firmi i međusobna podrška na svaki mogući način, i uz dobru sinkronizaciju takva suradnja čini cijelu tvrtku da funkcionira kao dobro posložen i uhodan stroj, u kojem su svi dijelovi maksimalno usmjereni u zajednički cilj.

U Hrvatskoj nedostaje projekata i tvrtki koje se bave razvojem proizvoda i pristupom svjetskom tržištu. Puno je agencija za razvoj softvera, kao i integratora, i tu imamo dobro iskustvo. Tehnički smo dobro potkovani. Ali nedostaje poduzetnički pristup da se radi „za sebe“, a ne za naručitelja iz SAD-a. Drago mi je da MobilityONE upravo to pokušava.

Ima li nešto što te u tehnološkoj branši posebno interesira u zadnje vrijeme?

Prvenstveno me fascinira podizanje proizvoda, kao potpunih i samostalnih cjelina. Od dizajna do kupaca. Dio koji nije tehnološki, a specifičan je za tehnološke kompanije, je podizanje timova, komunikacijske vještine, vodstvo ljudi u tehnološkim procesima. Fasciniraju me tvrtke poput Googla ili Amazona koje sustavno i planski grade angažirane timove, autonomne i motivirane, u kojima se ljudi ne osjećaju kao galijoti za veslom nego kao potpuni sudionici i predani navijači za proizvod koji grade.

Gdje se to može naučiti?

Najbolje u praksi. Ali svakako savjetujem edukaciju na svaki mogući način, od angažmana konzultanata za pojedina područja, konferencija ili Meetupova, online tečajeva. Direktno se javiti firmi koja to u Hrvatskoj već radi, pa od njih sve saznati. Nevjerojatno je koliko malo si međusobno pomažemo, pa i malo pitamo za pomoć. Ima i hrpa genijalnih knjiga na tu temu. Nedavno sam po preporuci drage kolegice pročitao „Inspired“, koja se fantastično nastavlja na klasike Jima Collinsa poput „Beyond Entrepreneurship 2.0“. Divna mi je i „Creativity, Inc“ Eda Catmulla i „Radical Candor“. Sve su te knjige obojane Servant Leadership principima.

Koje industrije su ti interesantne i zanimljive za angažiranje u narednim godinama?

Ima toga puno. Nobody gets fired for saying AI, naravno. Nedavno sam baš pričao s nekim o studiju Antropologije i umjetne inteligencije u Nizozemskoj. Mislim da utjecaj tehnologije na ljudski život galopirajuće ubrzava i biti će zanimljivo u kojem smjeru ćemo ispaliti kamen iz te pračke. Ili će sam od sebe ispasti. Nebrojene su već rasprave i inicijative na tu temu. Mislim da i dobar klasični software development ima i dalje blistavu budućnost ispred sebe.