U Kini testiran prototip njihovog Hyperloopa u kojem najviša brzina može biti i 1.000 km/h

Kineska sveučilišta u suradnji s nacionalnom svemirskom kompanijom CASIC razvila su maglev vlak koji prometuje niskotlačnim tunelima i navode da mu najviša brzina može biti i 1.000 km/h

Sandro Vrbanus srijeda, 26. listopada 2022. u 15:58

U kineskoj provinciji Šansi (Shanxi), u mjestu Datongu, nedavno je testiran prvi prototip Hyperloopa, brzog maglev vlaka koji vozi niskotlačnim ili vakuumskim cijevima i postiže vrlo velike brzine. Za taj su test zaslužni stručnjaci s nekoliko kineskih sveučilišta, kao i nacionalna tehnološka kompanija China Aerospace Science and Industry Corporation (CASIC), koja se bavi pretežno svemirskom tehnologijom.

Zajedničkim su snagama svi oni izradili 2 kilometra dug pokusni tunel te vlak u punoj veličini, kako bi testirali mogućnosti ove tehnologije transporta. Prvi je ovo takav test u punoj veličini i s potpuno integriranim sustavom u svijetu, kažu Kinezi, a prenose njihovi mediji. Tijekom pokusnih vožnji njihov je vlak na magnetsko-levitacijski pogon postigao brzinu od 130 km/h, no najavljuju se i novi, ambiciozniji testovi.

Dugoročni planovi

U dugoročnom je planu na istoj lokaciji izgraditi i 60-kilometarsku testnu cijev za ove vlakove, u kojoj bi oni mogli postizati planirane brzine od čak 1.000 km/h. O sustavu ne otkrivaju mnogo. S tehničke strane, kažu kako vlak koristi supervodljive materijale za postizanje magnetske levitacije, kao i ugrađene cjevovode koji isisavaju zrak iz tunela. Time se neutralizira trenje vlaka s podlogom i smanjuje otpor zraka.

"Kina je ogromna, udaljenost među najbližim gradovima je i do 1.000 kilometara. Da bismo imali jednosatni ekonomski krug unutar zemlje, trebamo prijevozno sredstvo brzine 1.000 km/h", izjavio je Zhao Ming, voditelj odjela zaslužnoga za ovaj projekt u kompaniji CASIC. No, napominje i kako ta tehnologija, ako je jednako brza, mora biti i jednako sigurna kao i vožnja zrakoplovom.

CASIC na ovom projektu radi od 2017. godine
CASIC na ovom projektu radi od 2017. godine

Kineski su inženjeri svjesni tih izazova, odnosno velikih rizika u slučaju ispada vlakova iz tračnica, pa rade i na planovima i procedurama koje bi se implementirale u slučaju nužde. Napominju i da ovi vlakovi trebaju što ravnije rute, a takve će neminovno morati prelaziti preko poljoprivrednih zemljišta. "Iako se teoretski tehnički problemi postupno rješavaju, izgradnji mreže ultrabrzih maglev ruta trebamo pristupiti racionalno", upozoravaju s Prometnog fakulteta pekinškog sveučilišta Jiaotong, gdje smatraju da Hyperloop u ovom obliku neće biti dovršen za praktičnu upotrebu u kratkom roku.