Udio obnovljivih izvora električne energije koji pokreću rudarenje bitcoina smanjio se s prosječnih 41,6 posto u 2020. na 25,1 posto u kolovozu 2021. godine, pokazala je studija Revisiting Bitcoin's Carbon Footprint. Uz to, čini se da bi bitcoin mogao biti odgovoran za 65,4 megatona CO2 godišnje, što je usporedivo s emisijama na razini zemlje veličine Grčke.

Omiljena odredišta kriptorudara 

U svibnju 2021. kineske su vlasti naredile suzbijanje rudarenja i trgovanja kriptovalutama, a regulatori su zabranili financijskim institucijama da nude usluge povezane s kriptovalutama. Zbog toga su mnogi rudari pobjegli u Kazahstan i Sjedinjene Američke Države.

Udio obnovljivih izvora energije u rudarenju bitcoina drastično je pao nakon što su rudari izgubili pristup hidroelektranama iz kineskih pokrajina Sichuan i Yunnan. Oni su tijekom ljeta koristili hidroenergiju, da bi se zimi prebacivali na ugljen. 

No, čim je Kina zabranila rudarenje bitcoina, kineski ugljen zamijenjen je kazahstanskim, onim najgore vrste s najviše ugljika. U SAD-u je kineska hidroenergija zamijenjena prirodnim plinom.

Omiljena odredišta kriptorudara su savezne države koje koriste manje obnovljive energije od nacionalnog prosjeka: Teksas, Kentucky i Georgia. Kentucky čak nudi porezne olakšice kako bi privukao rudare i podržava proizvodnju ugljena na svom teritoriju. 

Zabrana rudarenja

Bitcoin koristi sustav koji se zove "dokaz rada" (Proof of Work). Mehanizam se koristi za potvrđivanje transakcija i dodavanje novih blokova u lanac. Ali sustav, koji radi poput numeričke igre pogađanja, zahtijeva da se globalna mreža računala pokrene u isto vrijeme kada se transakcija odvija. To je razlog zašto koristi toliko energije.

Bitcoin je napravljen da se odupre regulaciji i cenzuri ali, kažu istraživači, čak i kada bi svaka zemlja zabranila rudarenje, to ne bi napravilo veliku razliku. Rješenje nije ni prelazak na obnovljive izvore energije, koji su skuplji od fosilnih goriva.

Mrkva i batina

Više od 200 tvrtki i pojedinaca lani je pokrenulo Crypto Climate Accord, obvezujući se na net-zero operacije do 2030. koje bi uglavnom uključivale prelazak na obnovljive izvore energije. No, kako pokazuje studija, ovaj dobrovoljni sporazum nije rješenje jer je mreža zapravo postala manje zelena tijekom godine.

Autori studije stoga predlažu doktrinu "mrkve i batine" kojom bi se kažnjavali veliki zagađivači, a nagrađivali oni koji se ponašaju u skladu s ekološkim smjernicama.